Dizna – stara srpska reč

Duša, duh i glagol disati stoje u osnovi nekih veoma važnih reči u nemačkom i engleskom jeziku.

Nemačke reči srpskog porekla

 

Da li ste čuli za reč – dizna. Da li znate šta taj pojam označava?
Počečemo sa ovom definicijom:

Dizna, odnosno brizgaljka je predmet koji određuje količinu tečnosti koja će izaći iz rezervoara. Srećemo je na motorima, ali i prskalicama za baštu, fajtalicama itd.

Pored svoje primarne funkcije, dizna služi i kao jedinica za meru raspoloženja u kafani i kao takva se mnogo češće upotrebljava.

Kada se otvori dizna to je vrlo nezgodno jer se troši mnogo više goriva nego što je to uobičajeno i potrebno.

Vrlo zgodno objašnjenje pojma dizna ili brizgalica, mlaznica. Ko ima posla sa motorima, bilo automobilskim ili nekim drugim, čak i sa šporetom za plin, zna da je taj majušni deo veoma bitan.

dizna značenje poreklo reči

Dizna u izrazu – otvorila se dizna

A ako se nekome otvorila dizna u kafani, pa taj se i ne seća šta je dalje bilo, ostavićemo ga da se priseti.

Dizna je reč srpskog porekla

Za one neverne Tome, koji su dovde stigli i već misle da ne znam o čemu pišem, da je više nego jasno da je dizna čisto nemačka reč, postoje 2 izbora:

    •  neka misle to i dalje pa da se rastajemo
    • neka ostanu i pročitaju tekst do kraja.

Na netu možete pronaći koliko god želite lista reči, koje smo preuzeli iz nemačkog jezika. Dizna se sigurno nalazi na njima. Zašto? Pa zato što smo motore i delove za motore kupovali i uvozili iz nemačke, pa smo tako, bez razmišljanja, preuzeli termin:

die Düse

    • .

Duša i dizna

Mi idemo dalje, u prošlost do stare srpske reči, odnosno počinjemo da skidamo velove tame, koji su vremenom obavili ovu i kao i mnoge druge reči, koje danas smatramo stranim pozajmljenicama.
Svaka reč u koju zurite dovoljno dugo raspada se u niz mrtvih slova, gledate a ne vidite!
A mi želimo da gledamo, vidimo i razumemo, onako sa dušom.

I odatle počinjemo, od reči duša.

Duša je iste osnove kao duh, starosrpska, praslovenska i sveslovenska reč.

Duša je bila nekada davno nosilac života, srce je mnogo kasnije preotelo tu glavnu ulogu i dovelo je do takvih banalnosti u 21.veku, kao što su, recimo, ona silna srca za dan Svetog Valentina.

Pročitaj: Šta znači google, yahoo, ubuntu, …

Duša ili srce

Kod naših starih, u narodnim pesmama – duša kuca a ne srce, Danićić, rečnik, duša, če-đa, str. 896

U zlo ga je mjesto udario, među puca gde mu duša kuca.

Tu je i izraz: duša mi u nosu (stoji)

Dok ti duša kroz nozdra ne ispane
S.Mitrov Ljubiša navodi ovaj izraz u Pripovijestima crnogorskim i primorskim.

Često se duša smešta u glavu.
To izusti a dušu ispusti, sreće se u više narodnih pesama
Svi ovi primeri su tu da vidimo da je zaista reč duša veoma zastupljena u narodnom govoru kao i da je poznata od davnina.
Još malo strpljenja, molim, pričaćemo o dizni malo kasnije.

*dhous-ja, duša je nekadašnji oblik ove reči , što nas dovodi do stare nemačke, odnosno gotske reči:
germ. deuzam < ie.*dheus-o-m, biće koje diše i savremene nemačke reči –Tier, životinja
Još jedan primer iz gotskog:
got. dius – divlja životinja
engl – deer, jelen ili nekada divlja životinja – small deer –mouse, Šekspir, Kralj Lir
ili
ie.dhewes -, theos, grč.bog
*dheus – disati

PIE *dheusom “creature that breathes,” from root *dheu- (1) “cloud, breath” (source also of Lithuanian dusti “gasp,” dvesti “gasp, perish;” Old Church Slavonic dychati “breathe”).
OED

Do sada smo videli da duša, duh i glagol disati stoje u osnovi nekih veoma važnih reči u nemačkom i engleskom jeziku.

Kako je duša postala dizna

Vreme je da posvetimo pažnju i dizni, zbog koje je ovaj tekst i napisan.
Nekada davno, kao što smo videli i u našim starim narodnim pesmama, smatralo se da duša izlazi iz tela kroz telesne otvore, nos ili usta. Smatralo se i da duša može da pobegne pa i da je potrebno zaštiti.

Važno je sledeće, duša, kada napušta telo, izlazi kroz usta ili nos, ali pre toga, sa mesta na kome god da se nalazi prolazi kroz neku vrstu kanala, cevi.

I eto nas kod dizne:

  • reč koja se javlja u 16 veku u nemačkom jeziku i označava unutrašnjost neke cevi – die Düse, od pozajmljenica iz češkog duše, sa istim značenjem a u osnovi straoslovenska reč duša u svom osnovnom značenju.

I da ne bude da sam to ja rekla, taman posla ovo je objašnjenje koje se nalazi u etimološkom rečniku Duden, poteklo od nemačkih stručnjaka za tu oblast.

I piše baš to, o čemu vam pričam, pogledajte sami:
dusa

Pa sad, da li ste se uverili da nije baš sve tako kako izgleda, da je ova reč zaista slovenskog, srpskog, lužičkosrpskog, ruskog, češkog …. porekla ili kao što u naslovu piše – stara srpska reč.
I ne samo to, nego da je reč duša u osnovi reči Tier, deer. Šta je tu starije kokoška ili jaje, da razmislimo kada čitamo te liste pozajmljenica iz drugih jezika, da gledamo i da vidimo suštinu a ne samo mrtva slova na papiru.

2 COMMENTS

Comments are closed.