repa

    repa, imenica, ženski rod

    značenje reči repa:

    • zeljasta biljka sa jakim korenom, Brassica rapa; koristi se kao stočna hrana i kao industrijska biljka

    izraz:

    repa bez korena znači:

    • osoba čije poreklo nije poznato, skorojević

    Ova izreka postoji i u kombinaciji – tikva bez korena.

    Zanimljivo:

    репа́  ж   тако су раније стари људи називали кромпир

    Rečnik govora južne Srbije, M.Zlatanović

    Pogledaj: kako je nastala reč – kikiriki

    Poreklo reči repa:

    repa – starosrpska reč рѣпа, praslovenski *repa

    Repa je dvogodišnja zeljasta biljka (Brassica rapa)

    indev – * repeh(a)

    lat. – rapum, rapa 

    ruski репа

    eng. – rape, oilseed rape, rapa, rappi, rapaseed – uljana repica

    nem. Rübe, die

    U južnom delu  Nemačke, u narodu se govori Rube, bez tipičnog nemačkog umlauta, vidi Grimov rečnik link

    Interesantno:

    Repa spada među biljne vrste koja su među prvima domestifikovane i prisutna je u ljudskoj ishrani odvajkada sa svim svojim vrstama i varijetetima.

    Lingvistika ne može da pruži adekvatne odgovore bez poznavanja drugih naučnih oblasti, u ovom konkretnom slučaju – botanike.

    Prvi, koji je uočio vezu između botanike, tačnije rasprostranjenosti i istorijskog širenja određenih botaničkih vrsta, s jedne strane, i lingvistike, odnosno nastanka, pozajmljivanja, preuzimanja određenih reči, bio je De Candolle.

    On je koristio lingvističke analize da bi otkrio poreklo određenih biljnih kultura.

    Jedna od kultura, koje je istražiovao, bila je i repa.

    Njegovu teoriju je razradio ruski naučnik Nikolaj Vavilov i stvorio poznatu teoriju o centrima nastanka ili diverziteta biljnih vrsta.

    Po toj teoriji, jedno od glavnih područja porekla biljnih vrsta ( važnih za ljudsku ishranu) je Mediteranska oblast, koja uključuje i Balkan.
    repa poreklo reči Vavilov-center
    foto -Vavilov centar of origin

     

    Reči gore navedenih jezika su nastale od praindoevropske reči *repeh. Zvanično prihvaćeno lingvističko tumačenje je da je reč repa pozajmljivana iz jednog jezika u drugi po celoj Evropi.

    Repa je bila prisutna u antičkoj Grčkoj i Rimu, ali izvori i analize pokazuju da ni grčki ni latinski jezik nemaju traga o domestikaciji te biljke, već da je preuzeta iz neke druge kulture.

    Zanimljivo:

    U srednjovekovnoj Srbiji reč povrće se nije koristila. Umesto povrće govorilo se zelje i ljuto zelje:

    Zelje: kupus,  repa, bundeva, bostan

    Ljuto zelje: crni i beli luk, rotkva

    Primeri upotrebe:

    Кад је репа приспела за вађење, наступио је неочекиван проблем. Деда је покушао, безуспешно, тада је он позвао бабу… На крају су у помоћ позвали и миша. Миш за мачку, мачка за пса, пас за унука, унук за бабу баба за деду, … Ruska narodna priča

    Човек без народносне свести и осећања је »репа без корена«, туђинац, луталица, одсечена грана.

    Stočna repa je biljna vrsta koja se u našim agroekološkim uslovima uspešno gaji.  Odgovaraju joj plodna i srednje glinovita zemljišta, ne podvodna, ali poželjna je stalna vlažnost. Tada stočna repa ostvaruje veoma visoke prinose.

     

    Synonyms:
    zelje
    « Back to Glossary Index