turcizmi B,b
badem – vrsta voća
badava – besplatno; vidi badava, zabadava
badavadžija – neradnik
baždar – carinik, osoba koja naplaćuje trošarinu
baždarina – trošarina
bajat – ustajao, koji nije svež
bajati – vračati, čarati
bakal – trgovac na malo
bakalnica – radnja, prodavnica prehrambene i druge robe
bakar – metal
baklava – vrsta slatkiša
bakrač – bakreni kotao
balaban – krupan, veliki
balvan – trupac posečenog drveta
balta – sekira
balčak – držak od sablje, mača
bambadava – besplatno
barabar – uporedo
bar, barem – makar, iole
barabariti – izjednačavati
barjak – zastava
barjaktar – zastavnik
barut – puščani prah
barutana – skladište baruta
basamak – stepenica
batal – pokvaren
bataliti – (po)kvariti
batli – srećan
batlija -srećnik
bahnuti – iznenada se pojaviti
badža – otvor na kući za dim
badžak – noga, krak
badžaklija – dugonoga osoba
baš – prednji prvi
baša – starešina, prvak
baška – posebno
baš-knez – glavni knez
bašča, bašta – voćnjak, vrt
baščovan, baštovan – vrtlar
beg – plemić
begenisati – dopadati se, sviđati se
bedevija – kobila arapske pasmine
bedem – zid
bezistan – pokriven trg
belaj – nesreća, zlo
bena – luda
benaviti (se) – govoriti gluposti
benast – budalast
berat – carski ukaz
berber, berberin – brica
berićet – obilje
bećar – neženja
behar – voćni cvet
bešika – kolevka
biber
biljur – kristal
bimbaša – majstor
bitisati – nestati
bogaz – grlo, grkljan
boja – mast, premaz
bajagi – tobože
bojadžija – vrsta zanatlije
bojiti
boranija
bostan – lubenica, dinja
bošča – prekrivač za glavu
bubreg
budak – alat za kopanje
budala
boza – vrsta pića
bozadžija – proizvođač boze
buzdovan – vrsta oružja
bukagije – okovi
bula – žena, strina
buljubaša – starešina
buljuk – četa vojske
bumbul – slavuj
Pogledaj: kako je nastala reč – sutlijaš
bunar
burazer
burgija – svrdlo
burmut – vrsta duvana
burmutica – kutija za burmut
busija – zaseda
but – bedro
budža – rupa, jama
budžak – ugao
Napomena – izvori:
Vuk Stefanović Karadžić – Srpski riječnik, 1818, 1852
A. Škaljić – Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku
Broj turcizma kod Vuka je uvek mnogo veći za određeno slovo, pošto je Vuk u turcizme ubrajao i mnoge reči, čije poreklo mu nije bilo poznato kao i mnoge starosrpske reči.
Primer: drum – reč, grčkog porekla, dromos
kika – prasl. i stsl. kyka, старосрпски кыка, rus. кика
Vuk je u predgovoru prvog izdanja Rječnika napisao sledeće: “Turske riječi (koje sam od prilike znao da su jamačno Turske) naznačio sam zvijezdicom (*), i đe mi je odma moglo pasti na um, zamjenjivao sam i Srpskim riječima.
Najviše od ovi Turskije reči mogu se bez sve muke išćerati iz našeg jezika, zašto imamo Srpske mjesto nji; a đekoje se može biti ni u godini dana ne spominju; ali sam i ja opet pisao, zašto sam se čuo đe se u narodu govore, ili pjevaju; a ima i nekoliko i takovi riječi Turski, koje ćemo morati zadržati i posvojiti n.p.boja, amanet, tepsija, đerđef, top, barjak, barjaktar, brk, burmut, čakšire (đekoji naši spisatelji pišu nogavice umjesto čakšire, ali to nije isto.”
