Konstantin Porfirogenit – Bagrenorođeni – Purpurnorođeni

Priče o proreklu reči

Konstantin Porfirogenit, Bagrenorođeni – poreklo reči

Kada ispitujemo ili pratimo poreklo i nastanak neke reči u srpskom, kao i u drugim jezicima, neophodno je pronalaziti što je moguće starije izvore bilo štampane ili online, u originalnom izdanju, fototipska izdanja, sve što može da bude pouzdan izvor tumačenja.

Na prvi pogled, dosadno kopanje po  starim rukopisima u stvari predstavlja veoma uzbudljive potrage i zanimljive priče. Krenete tragom jedne reči  a na kraju, posle svih iščitanih izvora na zadatu temu  imate čitavu  listu reči o kojima ste nešto otkrili ili  pak reči koje su vas inspirisale za nove potrage i avanture.

Bagra, Bagreno rođeni – poreklo srpske reči

Reč, inspiracija za ovaj tekst je bagra. Tako  ružna reč u današnje vreme! Kada nekoga okaktekterišemo i kažemo da je bagra – to je uvreda, nema spora.

Nije uvek tako bilo.

Nekada je Bagrenorođeni značilo carsko poreklo.

Konstantin PorfirogenitReč bagra ima svoju uzbudljivu priču, koga zanima može je pročitati ako klikne na samu reč ili ovde.

U ovom tekstu razmatramo  to staro, zaboravljeno značenje ove reči, kroz jedan, svima poznat, primer iz istorije.

Reč je o Konstantinu VII Porfirogenitu ili u prevodu Konstantinu Bagrenorđenom. (Da, da, to je baš taj Konstantin koje je „doselio“ Srbe i ostale Slovene na Balkan u VI i VII veku)

Bagra je nekada u starospskom jeziku označavala crvenu boju, tačnije pigment dobijen od borove kore; tamnocrvenu boju, boju purpura.

Purpur, lat. lat. purpura; grč. Porphýra je tamno crvena boja, veoma popularna među kraljevskim i drugim vladajućom porodicama. Dobijala se u ta stara vremena isključivo od pigmenta jedne vrste školjki.  Veoma skupa, bila je dostupna samo najbogatijima.  Za našu priču o Bagrenorođenim, nije nam važan taj pigment.

Nama je potreban porfir, vrsta magmatske stene, takođe veoma retka i skupa, predivne tamnocrvene boje.

porfir vrsta stene foto

Ovako izgleda ta stena. Postoje razne nijanse. Koristila se za mozaike ali i za zidne i podne obloge.

I polako dolazimo  do poente ove priče. U Romejskom carstvu, poznatijem kao Vizantija u Konstantinovom gradu u carskoj palati, nalazila se posebna odaja koja je bila obložena u potunosti porfirom.

Ta odaja je služila za porođaje – u njoj su se rađala deca vladara, tu je rođen i Konstantin Porfirogenit odnosno Bagrenorođeni –  da potsetim, bagra –stara srpska reč za tamnocrvenu, purpurnu boju.  Znači savremeni prevod sa starogrčkog bi bio purprnorođeni.

Pročitaj: Srpske reči u engleskom jeziku

Zašto je Konstantin uzeo nadimak Porfirogenit

Konstantin je pripadao Makedonskoj dinastiji, koja je bila na vlasti od  867. do 1056./1057 godine.

Prilično dug period za nestabilni vizinatijski tron.

Osnivač dinastije je bio Vasilije I a ko su bili vladaoci te dinastije pogledajte na stranici engleske verziji Wiki stranice.

Interanstno je da na wiki strani na našem jeziku navedeno da je Vasilije bio seljačkog porekla i to jermenskog,  dok u engleskom tekstu stoji je je verovatno bio jermenskog ili slovenskog  ili jermensko – slovenskog porekla. Navedeni su i izvori za ovakve trvrdnje o poreklu, zaista interesanta dilema.

Pripadnici ove dinastije su imali mnoge izazove pred sobom, ne bi li se utvrdili na vlasti. Između ostalog, jako su voleli i trudili se da  sebi stvore sjajan rodoslov. Pri tome su obilato koristili predskazanja, fabrikovane mitove i bajke.

Priča o Vasiliju,  osnivaču dinastije – njegovoj majci se u snu javila vizija kako iz njene utrobe izlazi zlatno drvo sa zlatnim cvećem i voćem što je nagoveštavalo rođenje budućeg cara; to je samo jedna od takvih priča.

vizantijski purpur foto

Konstantin Porfirogenit je bio, po ondašnjim crkvenim zakonima, iako jedini, nelegitimni sin, rođen u četvrtom, nepriznatom braku svog oca. Pošto je uspeo da prevaziđe sve prepreke, koje su mu stajale na putu do carskog trona, doneo je propis, da smo deca koja su rođena u purpurnoj sobi mogu da budu naslednici prestola.

I uzeo je nadimak kao sastavni deo svog imena, ne sluteći da će dospeti u svaki udžbenik srpske istorije.