Zar i ti, mečko Božano

 

I tako, veje sneg, veje li veje. Nema kraja, bar se ne vidi, sve je sivo. Ovi stručni ljudi, kažu, dan, dva će prestati da pada pa opet ponovo. Alo, bre, dokle.

OK, februar je vreme mu je, sve je po propisu. E pa nije! Meni je dosta.

Zatekoh se ja baš, onog dana, kad se naša draga, mečka Božana, budi, elem zatekoh se tog dana na mojoj pijaci u Jerkoviću. Pričam ja, tako, sa mojom Danom ( moja zvanična snabdevačica domaćeg povrća sa kvantaša). Žena zna, razume se u poljoprivredu, samim tim valjda i u vremenske prilike i neprilike. Onako smrknutoj, usred kukumavčenja, zbog hladnoće, odsustva svetlosti, reumatskih tegoba u najavi itd, prekide me Dana:
– Ma, gotova je zima, – kaže Dana meni, samouvereno.
– Zbog senke? – pitam ja
– Jok, zbog zumbula i narcisa, poterali, na sve strane u bašti. Onako žestoko. Tu nema prevare. Čim oni krenu, gotovo je sa zimom.

Alo, bre zumbuli i narcisi, šta je sa vama, pitam vas? Šta vas je spopalo pa ni vi više ne znate kada se terate i kada treba da poterate. Baš bih volela da mi sad podelite svoje utiske, kako vam je sada, pritiska li ovaj sneg, da li vam je hladno. Da niste i vi pobrljavili zbog pomeranja magnetnog pola, novootkrivene planete u Sunčevom sistemu ili ste čuli za proročanstvo Maja, pa onako udri brigu na veselje.

A ti mečko, Božano, neću više ni da ti se obratim. Smrzavaj se i ti sada sa mnom. Šta da ti kažem.
Hladnoću, sneg, to bih ti nekako i oprostila ali sunčeve zrake, e to ne mogu. Svetlost zvezde naše dajte mi, ubi me tama i sivilo.

 

12 COMMENTS

  1. Uvek je najteže pred kraj… A i u vezi tog sivila – slušao sam o nekom ozbiljnom istraživanju koje je dokazalo direktnu vezu izmedju odsustva prave boje (neba) i depresije. Sunce nije toliko važno nego plavetnilo. Nekako mi je poetski taj zaključak, zar ne?

  2. Miodraže, ako je pred kraj, da izdržimo, ali, ide baba Marta sa svojim ćudima. Apsolutno mi se sviđa ta teorija o nebeskom plavetnilu, podržavam.

  3. Мени, вала, доста овог плаветнила око мене… Можда зато што је вештачко. Некад сам га волео, сад више волим беле просторије.

    Не капирам зашто не пустите зиму да иде својим током… Ионако смо остали без пролећа и јесени, сад и зиме треба да нестане?

    Немојте бити депресивни, људи! Осмех на лице 🙂 (ко вам каже)

  4. Draga, Mamarilis, ovde je milon puta gore. Bez snega, i sa maglom i sivilom koje guši. Bar da mogu sneška da pravim…Božana, keve ti, dosta si spavala, ajde ustaj i mrš na livadu :))

  5. Meni se poremetio bioritam, sve dosad kao da mi je bila jesen, tek sad mi počela prava zima 😀 Danas uhvatim sebe da razmišljam kad će Nova godina 😀

Comments are closed.