Kada sam davno, veoma davno, prvi put čula samo naslov, naziv ovog dela, momentalo sam postala opsednuta. Zvučao mi je tako setno i divno istovremeno, nežno, čežnjivo, neodoljivo. Kada sam pročitala knjigu, bila sam još više opsednuta, knjigom, idejama, slojevima, naravno i imaginacijom jedinstvenogSer Artura Klarka. (more…)
Već sam vas pitala da li volite zmije i generalno gledano, uz par retkih izuzetaka, niko ne voli zmije. I dalje mi nije jasno, šta su to zmije toliko skrivile ljudskom rodu. Tolike druge životinje su tamanile i hranile se ljudskim rodom, pa nisu toliko omražene, čak su postale vremenom i simboli hrabrosti, junaštva, recimo. Jadne zmije ostadoše prokažene. Da li je za to kriva samo zmija iz rajskog vrta ili još nešto čuči zakopano u kolektivnom nesvesnom?
Kad smo kod kolektvnog, nesvesnog, arhetipskog sećanja, evo novog pitanja – da li đavo ima rep? (more…)
San pravednika, koji mi sa godinama, sve teže dolazi u pohode, bi prekinut, noćas, znate i sami oko 2h. Pošto živim na četvrtom spratu a na zgradi se trenutno radi fasada, skele su pričvršćene sa spoljne strane, kakokofonija zvukova je bila veoma bogata. I literatura je bila zastupljena, pošto je moja draga polica od poda do plafona, popunjena knjigama, vodolijski natrpana i pretrpana, otplesala svoj mistični ples, otrgnuta od sna, kao i gazdarica. Ostatak nameštaja, ne toliko romantičan, da bi bio pomenut, uklopio se u iskonosku simfoniju, vođen dirigentskom palicom probuđene Gee.
Pred nama je još jedna Cinemanija, a jedan od filmova na programu je i The Road sa Vigom Mortensonom. Film spada u jedan od popularnih požanrova naučne fantastike – apokalipsa i postapokaliptični život, borba za preživljavanjem i pronalaženje utočišta, sanctuary.
Ja ne volim preterano ovaj žanr, mada ne mogu a da ne priznam da su mi se poneka dela ipak jako dopala. Ono što je fascinantno, bar meni, je ta ljudska potreba za pročišćenjem kroz totalno uništenje, kao jedini i isključivi način za pronalaženje rajskog života na ovoj našoj izmučenoj planeti. Podsećanja radi, taj stav je jedno od baznih polazišta u sekti esena, kojoj je po nekim novijom istraživanjima pripado i Isus, ili je bar proveo izvesno vreme sa njima. (more…)
Pre nego što se u imaginaciji Isaka Asimova stvorila vizija njegovog grandioznog opusa, koji svoj centar zbivanja smešta u hiljadugodišnje carstvo sa svojim zadaužbinama, Asimov je počeo svoju akciju na rodnoj nam planeti Zemlji. Sve je počelo sa robotima i čuvenim zakonima robotike i odatle je potrebno definitivno početi sa čitanjem njegovog opusa. Sabrani roboti, kojima pripada i čuvena pripovetka – Ja, robot, je pravo mesto za početak. Pre toga, pogledajte sjajan post na blogu Filoblogija i Pet razloga da se sa piscima upoznate čitajući kraća ostvarenja.
I ovog puta neću pisati i robotim i zakonima robotike, nego o prva 2 romana Asimova, “Pod čeličnim nebom” i “Golo sunce”. (more…)
Isak (Ajzak) Asimov – Isaak Yudovich Ozimov, 2.01.1920 -6.04.1992 je definitivno pisac, koji spada u načitanije i najpopularnije, kada je SF u pitanju. Ruski Jevrejin, po poreklu.
Porodica mu je emigrirala u SAD, kada je Isaku bilo 3 godine, tako da je sebe smatrao Amerkincem. Interesantno mi je prezime koje potiče od ruske reči озимые – što bi trebalo da znači (objašnjenje preko engleskog, ne znam ruski) ozima pšenica.
Sama biografija mu je takođe veoma interesantna, ali o tome možda nekom drugom prilikom.
Kompletna dela se mogu naći na njegovom sajtu, koji je onako baš nikakav, ali šta da se radi link (more…)
Valjda je do sada svima, koji su čitali ovaj blog jasno, koji sam ja fan, zaluđenik, kada se SF u pitanju. E sad, dale su svoj doprinos Gradiva i Jelena ali me je Miodragov komentar o ženama i naučnoj fantastici podstakao da malo još pišem na tu temu (koja je meni neiscrpna naravano). Ovoga puta o ženama piscima SF-a, naravno prevedenim na naš jezik. (more…)
Propustila sam Blog Day. Pojma nisma imala da postoji, da li mi je opravdanje da blogujem manje od godinu dana, pa i nije. Šta je tu je. Ipak daću preporuku, ne bloga, nego blogerke, link. Gradiva ima više blogova i sve ih vredi posetiti, mada moram malo da je izgrdim, neke je zapostavila.
E pa da ne budem preopširna, Gradiva me je, u jednoj našoj diskusiji, podstakla da napišem nešto o naučnoj fantastici. Tu nastaje problem Naučna fantastika, to je moja oblast interesovanja, uživanja, gubljenja sebe i nalaženja istinske radosti i uživanja u čitanju. Veoma mi je teško da svedem na jedan post, sve ono što bih ja imala, mogla i želela da kažem na tu temu. (more…)
Pravi simbol među životinjama, horoskopskog znaka Bik je, verovali ili ne pčela. I to ne bilo koja pčela. Po podeli poslova, na primer, imamo radilice, trutove. Nama je potrebna matica. Idemo redom. U mitologiji je pčela izuzetno zastupljena. I mitska Afrodita je bila okružena pčelama. Afrodita je grčki pandan boginji Veneri, koja vlada znakom Bika. [...] […]
Nositi glavu u torbi je stara izreka. Postoje i varijacije: - Glava mu je u torbi - Metnuti glavu u torbu. O svim ovim izrekama je pisao Vuk Kardžić i evo njegovog objašnjenja: Nositi glavu u torbi znači “pregoreti svoj život”. U delu Dr T. Đorđevića – “Naš narodni život”, daju se sledeća objašnjenja: Metaforički [...] […]
Prvi kontakt sa padežima zahteva i malo objašnjenja. Zato je Lucas na svom sajtu dao objašnjenja i koristio je engleski jezik. Tamo gde je engleski u originalu, kad nas je srpski. Krećemo: Kada učimo padeže, moramo da budemo mudri, ovo je samo prvi kontakt i naučićete padeže u nemačkom, pre ili kasnije – to je [...] […]
Terazije Jedini znak zodijaka, koji nije ni osoba a ni životinja nego predmet, stvar, je znak Vage. Ovaj znak je svakako i najmlađi horoskopski znak, nastao je u starom Rimu u 1.veku pre Hrista. Zvezde, koje danas čine ovo sazvežđe su nekada pripadale sazvežđu Škorpije. Škorpija je imala par klješta i upravo ta klješta su [...] […]
Kao što već, znamo u nemačkom jeziku postoje roda, muški, ženski i srednji u jednini i jedan oblik za sve rodove u množini. Deklinacija imenica po rodovima i se vrši tako što se dekliniraju, menjaju po padežima, pre svega članovi ili pridevi koji stoje ispred imanica. Postoje 3 vrste deklinacija prideva u nemačkom jeziku: jaka, [...] […]