Delije – srpski zavetnici

Delije, srpski zavetnici, su bili isključivo izuzetni Srbi, kako stasom i junaštvom, tako i sa verom u srpstvo.

Svi znamo šta znači reč delija a i da su oni bili pripadnici nekih turskih iregularnih vojnih odreda. Pa tu je još i prefiks deli – pa imamo delibašu, Deligrad, prezime Delibašić. Sve su to turcizmi i kraj priče.

To je tačno, samo delimično. Početak i suštinu priče nekako, verovatno slučajno, naša nauka često zaobilazi.

Postoje naučni radovi o toj temi, urađeni baš onako kako treba, samo što se skuplja prašina po njima. Da ostavimo  to po strani, za sada.

Delije – ko su oni zaista bili

Delije su bili isključivo Srbi, izuzetni kako stasom i  junaštvom, tako i sa verom u srpstvo.

Najverovatnije su bili potomci plemićkih starosrpskih porodica, koji su pokušavali, u vreme kada se turska ekspanzija nije mogla zaustaviti, da sačuvaju tradiciju i junaštvo starosrpskog viteštva o kome tako malo znamo.

Nešto se prenelo usmenim putem, narodne pesme i priče. A ponešto postoji i kao dokument.

Srpski zavetnici u dokumetima, putopisima

Nikola de Nikole je bio francuski plemić i putopisac. Dosta je putovao po Turskoj i izdao nekoliko knjiga putopisa.

Godine 1552 putovao je u Tursku preko Srbije i susreo se sa delijama.

Opisao ih je i nacrtao:

Delija kroz istorijuslika preuzeta odavde

Citiram:

Delije su pustolovi, kao laki konjanici, kojima je zanat da traže pustolovine na najopasnijim mestima, gde im se pruža prilika da svojim ratničkim podvizima dokažu svoju hrabrost i junaštvo. Zbog toga ono rado slede sultanovu vojsku bez ikakve plate…

Delije – Iliri

Oni se nalaze u predelima Bosne i Srbije. Danas se nazivaju Srbima i Hrvatima, a to su pravi Iliri, oni koje Herodijan u Severovom snu, opisuje kao ljude veoma hrabre, krupne, dobro građene, snažne, lavlje boje lica, više nego varvare po svojim običajima, nespretne u svom lukavstvu  tako da ih je lako prevariti. ….

Turci ih nazivaju delijama, što znači ludi i smeli.

Delije – zatočnici – zavetnici

Međutim između sebe, oni se zovu zatočnici (zataznics, zapisano u originalu), što na njihovom jeziku znači: oni koji izazivaju ljude.

napomena: starosrpski zatočiti – progoniti, terati u izgnanstvo; zatočenije – izgnanstvo;

Delija – ostali = 1: 10

Jer, kako je svako od njih obavezan da sе ogleda sa desetoricom (ako želi da stekne ime i obeležje delije ili zatočnika) oni dočekuju svoje neprijatelje borbom prsa u prsa, koristeći pri tome izvesna lukavstva i podvale, koje si nasledili od svojih predaka…

Kako su se delije oblačile

Donji deo haljine i njegove duge i široke gaće, koje Turci nazivaju šalvarama, bili su od kože mladog medveda sa dlakom napolju. Ispod šalvara je imao cipele ili kratke čizme od žutog safijana, spreda šiljate a pozadi veoma visoke, odozdo potkovane, okružene dugim u širokim mamuzama.

Na glavi je imao kapu .. koja mu je padala ka jednom ramenu. Ona je bila od pegave leopardove kože. Delija je na nju, prikačio jedno široko orlovo krilo kako bi izgledao što strašnije. Druga dva krila bila su pričvršćena velikim pozlaćenim klincima na njegovom štitu..

delije istorijaOružje

Njegovo oružje bilo je ćorda i jatagan, dok je u desnoj ruci držao buzdovan, tj. topuz, sa zlatnim perima.

Delija konjanik

… Tada sam ga video na konju pokrivenom, umesto pokrovcem, čitavom kožom jednog velikog lava, koja je prednjim šapama bila pričvršćena na grudima konja dok su druge dve visile pozadi. Buzdovan mu je visio o zadnjem unkašu sedla.

U desnoj ruci držao je koplje, duge i šuplje drške, a vrha dobro zaoštrenog. Imao je, u svemu, nečeg osobenog, što možete videti, verno predstavljeno na sledećem crtežu….

Delija potomak Parćana

Bio sam, usto, radoznao da ga upitam preko dragomana, kome narodu pripada i koju veru ispoveda. On mi na to, na mudar način dade do znanja da je po narodnosti Srbin, ali da je njegov ded poticao od Parćana, naroda koji je u staro doba uživao veliki glas i poštovanje kao najratoborniji na čitavom Istoku. A što se tiče njegove vere, on se, reče, samo pretvara kad živi s Turcima po njihovom zakonu, jer on je hrišćanin i rođenjem, i srcem i svojom voljom.

Mali dodatak: Ovaj opis delija, izgled i institucija se nalazi u turskoj enciklopediji

Iz objašnjenja uz knjigu: Delije, o kojima govori N. De Nikole…. u novom izdanju Enciklopedija Islama, koja izlazi na turskom jeziku, Uzunčaršili prikazuje instituciju i izgled delija velikim delom na osnovu ovih de Nikolevih vesti.

A sve se to nalazi u delu:

R. Samardžić – Beograd i Srbija u spisima francuskih savremenika XVI-XVIII vek, Istorijski arhiv Beograda, 1961: Nikola de Nikole, 1551 Brodarenja i putovanja po Turskoj; str119-120

Pročitaj: Kako je izgledalo tursko kupatilo u Beogradu 1658 godine