Pol Banjan – američki mitski junak

Američki mitovi – Pol Banjan, drvoseča

Pol Banjan je bio drvoseča, div, jedan od prvih, tako priča kaže, na prostorima današnjeg Kvebeka, Kanada.

Radi se o vrlo popularnom liku, prilično marketinški iskorišćenom.

28. jun je u SAD-u, dan posvećen legendarnom junaku, drvoseči po imenu Pol Banjan, vidi – Paul Bunyan.

Pol Banjan, legenda i mit

Po jednoj verziji, nastao je kao simbol borbe franacuskih naseljenika protiv engelske krune u prvoj polovini 19-og veka. Po drugoj, priču o njemu je smislio William Laughead, pisac i kreator reklamnih kampanja, koji je preradio neke elemente iz narodnih priča i stvorio lik  za reklamnu kampanju jedne kompanije za preradu i distribuciju drvne građe, 1916 godine.

Bilo kako bilo, o Polu Banjanu su napisane mnoge priče i veoma je popularan lik u dečijoj literaturi.

Evo nekih osnovnih elemenata priče o njemu:

Kada je rođen Pol je bio tako krupna beba, da nijedna roda nije mogla da ga ponese i odnese majci, tako da su na kraju zajedničkim naporom, tek tri rode uspele u tom poduhvatu.

Pol Banjan američki legendarni heroji
Pol Banjan američki legendarni heroj

Glavni i nerazdvojni ortak mu je bio bik Bejb, Babe the Blue Ox.

Prema priči, jedne zime, bilo je toliko hladno da su ptice letele unazad, reči su se smrzavale u vazduhu tako da ako je neko pitao nešto, moralo je da se čeka do sledećeg dana, da sine sunce i odmrzne reči da bi se čuo zvuk. Ribe su otplivale na jug, a sneg je poplaveo od hladnoće.

Pol je izašao da prošeta i naišao na promrzlo tele. Odmah ga je odneo kući, zagrejao uz vatru i uspeo da ga povrati u život. Kao uspomena na preživljeni stres, boja kože je Babe (Bejbu) ostala plava, kao poplaveli sneg.

Pošto je Pol bio div i njegov drug je bio slične veličine.

Da bi napravio pojilo za svog druga, Pol je stvorio Velika jezera Great Lakes (na granici SAD-a i Kanade), a u njegova dela se ubrajaju i Grand Canyon i Mount Hood.

Više priča o ovom junaku možete naći ovde.

Lepo bi bilo kada bi i mi u Srbiji počeli da se malo prisećamo naših junaka i junakinja iz priča i bajki. Makar simboličnim posvećivanjem jednog dana u godini nekima od njih, širili bi znanje i čuvali naša divna predanja.

Proćitaj još: Hamburger, istorija – ko je izmislio prvi hamburger